Povijesne kontroverze

Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca i historiografa koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti Hrvatskog Kraljevstva; odnosno iz razdoblja koje je prethodilo njegovu stupanju u državnopravnu zajednicu s Ugarskom. O tim ikonografskim tragovima, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Danko Šourek u svom predavanju naslovljenom „Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci” koje održano 22. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 31. ožujka 2016. na HR3.