Povijesne kontroverze
Spotify
HR
325 episodes
Episode details
Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije već stoljećima bile ispunjene prikazima vladara stranih dinastija, dok su se obrisi ključnih događaja iz starije nacionalne prošlosti tek fragmentarno razabirali kroz slojeve raznorodnih tradicija i heterogenih izvora. Ipak, historiografske interpretacije – a nerijetko i svjesne konstrukcije – pisaca i historiografa koji su tijekom 17. i 18. stoljeća nastojali reafirmirati staru slavu Hrvatskoga Kraljevstva pronašle su svoj likovni odraz u ograničenom, ali konceptualno relevantnom korpusu novih i originalnih ikonografskih rješenja. Tijekom dvaju baroknih stoljeća hrvatska likovna baština, osobito ona kontinentalne, banske Hrvatske, bilježi tako više umjetničkih narudžbi koje su u vizualnome mediju nastojale artikulirati motive iz daleke, često i legendarne prošlosti Hrvatskog Kraljevstva; odnosno iz razdoblja koje je prethodilo njegovu stupanju u državnopravnu zajednicu s Ugarskom. O tim ikonografskim tragovima, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Danko Šourek u svom predavanju naslovljenom „Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci” koje održano 22. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 31. ožujka 2016. na HR3.
325 episodes
Mletačke tajne službe
18. stoljeće bilo je razdoblje postupnog slabljenja moći nekad moćne mediteranske sile. Iscrpljena dugotrajnim ratovima s Osmanskim Carstvom i suočena s gospodarskom stagnacijom, Mletačka Republika više nije mogla ravnopravno konkurirati v…
Velike boginje 1972. u Hrvatskoj
U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine iz…
Hrvatska samouprava u BiH 2001. – separatizam ili obrana Daytona?
Prije 25 godina dogodio se jedan od najkontroverznijih političkih događaja u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini – proglašenje Privremene hrvatske samouprave. Koji su bili uzorci, a što su bile posljedice tog čina? Mogu li se uzroci pronaći…
Vinodolski zakon - temelj hrvatske pravne baštine
Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljan…
Tko je bio Milan Šufflay?
Povjesničar i političar Milan Šufflay jedna je od najzanimljivijih i najkontroverznijih intelektualnih figura hrvatske povijesti u prva tri desetljeća 20. stoljeća Kako je vrhunski znanstvenik i pionir albanologije postao i jedan od najgla…
Što je prosvjetiteljstvo? Prvi znanstveno istraživački projekt o prosvjetiteljstvu u Hrvatskoj
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta …
Što je prosvjetiteljstvo? BONUS
Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta …
Istok susreće Zapad
U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East me…
Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci (17. i 18. stoljeće)
Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije…
Lujo Vojnović - 1. dio
Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i ča…