Povijesne kontroverze

Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve snažnija prisutnost Mletačke Republike na istočnoj jadranskoj obali. U takvim okolnostima hrvatski velikaški rodovi vrlo često su posve samostalno pokušavali pronaći najbolje rješenje za očuvanje vlastitih posjeda, a takva politika ponekad je ugrožavala interese ugarsko-hrvatskog vladara. Geo-politički položaj grada Senja u tom vremenu bio je iznimno važan i kompliciran jer se grad nalazio upravo na prostoru dodira mletačkih i osmanskih interesa, što je velikaški rod Frankapana stavljalo u sam centar političkih zbivanja jer su upravo oni upravljali ne samo gradom Senjom nego i čitavim okolnim područjem. Upravo u tom političkim kontekstu kralj Matija Korvin odlučuje oduzeti Frankapanima grad Senj i oformiti na tom prostoru posve nov vojni ustroj poznat pod imenom Senjska kapetanija. Posljedica ove kraljevske odluke bit će usmjeravanje Senja i okolnog prostora u sljedećim stoljećima jednim drugačijim društvenim i gospodarskim razvojem nego što je to bilo do tada. Ovakva Korvinova odluka umnogome je bila kontroverzna, poglavito imajući na umu važnost Frankapana za političku stabilnost čitavog tog prostora. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Senjskoj kapetaniji, a naš sugovornik je dr. sc. Vedran Klaužer s Hrvatskog instituta za povijest, voditelj znanstveno istraživačkog projekta „Vlast to smo mi. Društvene mreže i upravljačke strukture u hrvatskom novom vijeku“. Više o projektu možete vidjeti na poveznici https://vtsm.hipzg.hr/.