Povijesne kontroverze
Spotify
HR
317 episodes
Episode details
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i njegova dublja zaleđa između kasnog 8. i druge polovice 9. st. Ovakvo tumačenje oslanja se na recentnu međunarodnu historiografiju o franačkoj nazočnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za područje Ilirika s nakanom učvršćivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smještajući istraživačke rezultate niza hrvatskih stručnjaka u te šire međunarodne okvire moguće je ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta u jednom novom svjetlu. O svemu tome, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Trpimira Vedriš u svom predavanju „Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti“ koje održano 8. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 3. ožujka 2026. na HR3
317 episodes
Otkriće povijesti: hrvatski i ugarski kraljevi, ilirski i slavenski predci (17. i 18. stoljeće)
Podijeljen u više državnih zajednica i kulturnih krugova te bez konsolidiranoga političkog i simboličkog središta, hrvatski povijesni prostor u ranome novom vijeku nije mogao razviti koherentnu političku ikonografiju. Vladarske su galerije…
Lujo Vojnović - 1. dio
Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i ča…
Propaganda i udarništvo u Hrvatskoj 1945.-1952.
Rad kao kategorija bio je jedan od temeljnih ideoloških pojmova komunističke Jugoslavije. Je li rad u početku komunističke vlasti bio samo pitanje proizvodnje, ili i sredstvo političke mobilizacije, društvene kontrole i legitimiranja novog…
Senjska kapetanija
Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve …
Antička historiografija
Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja…
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do obli…
Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti - BONUS
Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do obli…
U sjećanje na akademika Nikšu Stančića
Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je is…
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. …
Zrin - 730 godina grada Zrinskih 2. dio - BONUS
Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. …