Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. No, ključni događaj Tomislavove vladavine zapravo su bili crkveni sabori u Splitu održani 925. i 928. godine. Iako sazvani u svrhu rasprave o crkvenoj organizaciji, zaključci ovih crkvenih sinoda puno govore i o realnim dosezima hrvatskog vladara kao i prostiranju onovremenog hrvatskog kraljevstva. Važnost tih sabora prepoznata je i u historiografiji te se ove godine u svibnju organizira i veliki međunarodni skup pod nazivom „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Stoga, u današnjim „Povijesnim kontroverzama“ razgovaramo o splitskim crkvenim sinodama i njihovom značaju za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 6. svibnja 2025. na HR3.
331 episodes
Put svile i Marko Polo 2. dio
U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario z…
Načelo samoodređenja u kontekstu hrvatske povijesti
Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje…
Mjesto bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti
Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanj…
Razgovori s krvnikom
Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji…
Splitski crkveni sabori i kralj Tomislav
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio …
Izvori i počecima hrvatske državnosti
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…
Izvori o počecima hrvatske državnosti - BONUS
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…
Logori u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata
Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulac…
Percepcije teritorija u srednjovjekovlju
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretni…
O jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom
Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13. st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, ni…