Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U radu sesije sudjelovala su četvorica povjesničara dr. sc. Neven Isailović, prof. dr. sc. Emir Filipović, doc. dr. sc. Luka Špoljarić i dr. sc. Krešimir Regan od kojih je svaki predstavio vlastitu interpretaciju viđenja srednjovjekovnog teritorija temeljem sačuvanih izvora i metodologije njihova istraživanja. U svojim izlaganjima dotakli su se različitih pitanja vezanih uz definiranje teritorija, vlasništva i upravljanja njime, kao i terminološkog definiranja pojedinih pojmova vezanih uz zemlju i teritorij. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove njihovih predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 11. ožujka 2025. na HR3.
331 episodes
Put svile i Marko Polo 2. dio
U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario z…
Načelo samoodređenja u kontekstu hrvatske povijesti
Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje…
Mjesto bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti
Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanj…
Razgovori s krvnikom
Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji…
Splitski crkveni sabori i kralj Tomislav
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio …
Izvori i počecima hrvatske državnosti
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…
Izvori o počecima hrvatske državnosti - BONUS
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…
Logori u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata
Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulac…
Percepcije teritorija u srednjovjekovlju
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretni…
O jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom
Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13. st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, ni…