Povijesne kontroverze
Spotify
HR
317 episodes
Episode details
Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokušavajući na taj način naglasiti pluralizam društvenih i pravnih organizacijskih formi tijekom dugog vremenskog luka hrvatskog srednjovjekovlja. U tom smislu kraj 12. i cijelo 13. stoljeće predstavljaju određenu prekretnicu, jer su upravne reforme Bele III. Arapadovića, zajedno s poletom trgovine i gospodarstva posredno pokrenule čitav niz društvenih i organizacijskih mijena na hrvatskom srednjovjekovnom prostoru. Pri tome valja istaknuti osobitosti tzv. procesa kodifikacije običajnoga prava koji je prije svega zahvatio prostore istočne jadranske obale, ali je tijekom 13. stoljeća imao i svoje odjeke na prostorima srednjovjekovne Slavonije kroz izdavanje i potvrđivanje kraljevskih i banskih privilegija slobodnim (kraljevskim) varošima. U sklopu tog procesa kodifikacije pravnih, društvenih i gospodarskih normi ističe se jedan događaj, jedna zajednica i jedan zakonik. Naime, u siječnju 1288. predstavnici 9 vinodolskih općina popisali su sve svoje povlastice i sve svoje stare zakone u svrhu uređenja budućih odnosa sa svojim novim feudalnim gospodarom iz obitelji Krčkih knezova. Ovim činom nastao je jedan od najstarijih zapisanih zakona u slavenskom svijetu, od kojeg je starija još jedino tzv. Ruska pravda. Zakoni koje su popisali predstavnici 9 vinodolskih općina trebali su urediti njihove međusobne odnose, kao i odnose s vanjskim čimbenicima i institucijama s kojima su se onovremeni Vinodolci susretali. Ipak, ono što je njima trebalo olakšati svakodnevicu i urediti pisanim zakonima njihova prava i obveze, suvremenoj je historiografiji iznjedrilo mnoštvo problema i kontroverznih interpretacija o podrijetlu srednjovjekovne vinodolske društvene i upravne organizacije. Stoga danas, u Povijesnim kontroverzama o Vinodolskom zakonu razgovaramo s doc. dr. sc. Tomislavom Galovićem s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 26. travnja 2108. na HR3.
317 episodes
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 1. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 2. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 3. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Folksdojčeri pod teretom kolektivne krivnje
Povijest i sudbina hrvatskih, i jugoslavenskih, Nijemaca potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata nerazdvojno je, isključivo i jednostrano, vezana uz propast Njemačkoga Reicha; jednako kao što je to bila i sudbina Nijemaca europskoga istoka …
Domovinski rat u nastavi povijesti
Domovinski rat i osamostaljenje RH neke su od najvažnijih prijelomnica suvremene hrvatske povijesti. Tim događajima prethodili su dugotrajni procesi rastakanja SFRJ, koji su konačno – kroz višegodišnji izravni oružani sukob tijekom 90ih go…
Hrvatski nacionalni simboli
Nacionalni simboli važan su čimbenik nacionalnog identiteta. Suvremeni nacionalni simboli pojavljuju se kod većine europskih naroda tijekom procesa nacionalnih integracija i stvaranja suvremenih nacija u prvoj polovici 19. stoljeća. Takav …
Vinodol i Vinodolski zakon 1. dio
Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokuš…
Vinodol i Vinodolski zakon 2. dio
Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokuš…
Kostrići - najtužnije selo u Hrvatskoj
Tijekom Domovinskoga rata mnoga naselja u Hrvatskoj doživjela su teška stradanja stanovništva i razaranje materijalnih dobara. Među najtragičnije slučajeve spada i selo Kostrići u Općini Majur u Sisačko-moslovačkoj županiji. Dana 15. stude…
1918. prijelomnica hrvatske povijesti 1. dio
Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donije…