Povijesne kontroverze
Spotify
HR
317 episodes
Episode details
Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donijela je i jedan novum u području političke filozofije i državnoga prava – konačno potvrđivanje međunarodnog načela o „pravu naroda na samoodređenje“, što je bilo vidljivo već iz tzv. „Četrnaest točaka“ američkog predsjednika Woodrowa Wilsona, javno obznanjenih nakon američkog uključivanja u Prvi svjetski rat. U točkama 9., 10. i 11. američki predsjednik je izrijekom postavio zahtjeve koji su se odnosili i na hrvatske zemlje: „Granice Italije treba ispraviti prema jasno odredljivim crtama nacionalnosti … Narodima Austro-Ugarske, čije mjesto u zajednici naroda želimo osigurati i utvrditi, treba dati najveću mogućnost samostalnog razvoja …“ No, na koji način su ta načela realno implementirana u novoj političkoj situaciji nakon Prvoga svjetskog rata te koje su bile želje, a kakve mogućnosti, hrvatskih političkih elita i u kojoj uopće mjeri 1918. godina predstavlja prekretnicu hrvatske prošlosti, razgovaramo danas s dr. sc. Vijoletom Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Filipom Hameršakom iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.Epizoda je premijerno emitirana 17. svibnja 2018. na HR3.
317 episodes
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 1. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 2. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 3. dio
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud j…
Folksdojčeri pod teretom kolektivne krivnje
Povijest i sudbina hrvatskih, i jugoslavenskih, Nijemaca potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata nerazdvojno je, isključivo i jednostrano, vezana uz propast Njemačkoga Reicha; jednako kao što je to bila i sudbina Nijemaca europskoga istoka …
Domovinski rat u nastavi povijesti
Domovinski rat i osamostaljenje RH neke su od najvažnijih prijelomnica suvremene hrvatske povijesti. Tim događajima prethodili su dugotrajni procesi rastakanja SFRJ, koji su konačno – kroz višegodišnji izravni oružani sukob tijekom 90ih go…
Hrvatski nacionalni simboli
Nacionalni simboli važan su čimbenik nacionalnog identiteta. Suvremeni nacionalni simboli pojavljuju se kod većine europskih naroda tijekom procesa nacionalnih integracija i stvaranja suvremenih nacija u prvoj polovici 19. stoljeća. Takav …
Vinodol i Vinodolski zakon 1. dio
Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokuš…
Vinodol i Vinodolski zakon 2. dio
Hrvatsko srednjovjekovlje obiluje različitim osobitostima društvenih organizacija i upravnih formi. Upravo zbog toga već neko vrijeme u hrvatskoj historiografiji više ne govorimo o hrvatskom srednjovjekovnom društvu nego o društvima, pokuš…
Kostrići - najtužnije selo u Hrvatskoj
Tijekom Domovinskoga rata mnoga naselja u Hrvatskoj doživjela su teška stradanja stanovništva i razaranje materijalnih dobara. Među najtragičnije slučajeve spada i selo Kostrići u Općini Majur u Sisačko-moslovačkoj županiji. Dana 15. stude…
1918. prijelomnica hrvatske povijesti 1. dio
Godina 1918. u svjetskoj i europskoj povijesti obilježava kraj jednog razdoblja, kraj prvog ratnog sukoba svjetskih razmjera, svojevrstan početak „novog doba” nacionalnih država. Ova godina na međunarodnopravnom i diplomatskom polju donije…