Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
Dubrovnik i Dubrovačka Republika svjetski su poznati primjer malene aristokratske predmoderne države koja je svojom gospodarskom moći i diplomatskim utjecajem uvelike nadmašivala svoj uski teritorijalni opseg. Dubrovački trgovci i brodovi još od srednjega vijeka pa sve do kraja Republike bili su prisutni gotovo u svim lukama Sredozemlja, a njihove kopnene trgovačke rute sezale su duboko u europski kontinent sve do Carigrada i Budimpešte. Dubrovačka diplomatska mreža obuhvaćala je sva važnija središta onovremenog svijeta istovremeno prikupljajući informacije te stvarajući i osiguravajući povoljne uvjete za dubrovačke političke i gospodarske interese. U pozadini svih tih aktivnosti stajale su institucije vlasti Dubrovačke Republike koje su još od kraja 13. stoljeća shvatile važnost bilježenja informacija i njihova brižnog čuvanja. Rezultat tih stoljetnih nastojanja jest današnji Državni arhiv u Dubrovniku, ali isto tako ne manje važan Arhiv Dubrovačke biskupije, koji ove godine obilježava 20 godina od obnove arhiva. U tim arhivima, kao i u knjižnicama samostana franjevačkog i dominikanskog reda, brižno se čuva neprocjenjivo blago pisanih vrela važnih ne samo za povijest Dubrovnika i njegove okolice nego i za povijest Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, ali i Sredozemlja općenito. Zbog te važnosti Državni arhiv u Dubrovniku u veljači 2024. godine uvršten je na prestižni UNESCO-v popis „Memory of the World“/Sjećanje svijeta. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o bogatstvu dubrovačkih arhiva, a naši sugovornici su voditelj Odjela za zaštitu i obradu arhivskog gradiva – arhivskih fondova Dubrovačke Republike, francuske uprave i starijeg arhivskog gradiva Korčule do 1797., viši arhivist Zoran Perović i arhivar Arhiva Dubrovačke biskupije dr. sc. Antun Koncul.Epizoda je premijerno emitirana 25. lipnja 2024. na HR3.
331 episodes
Ideja zemlje u historiografiji
Ove godine od 25. do 28. rujna na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podr…
Zemlja i ekohistorija
U prošloj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušali smo dijelove prvog plenarnog izlaganja održanog na otvorenju VII. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 25. do 28. rujna održao na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u or…
Sovjetski spomenici u Europi i Hrvatskoj
Prisutnost i utjecaj Sovjetskoga Saveza u Istočnoj i Srednjoj Europi nakon Drugoga svjetskog rata odražavala se ne samo u političkoj nego i u brojnim drugim sferama društvenoga života. Sovjetska je era diljem Europe iza sebe ostavila i zna…
Što je to antifašizam?
Što je to antifašizam? Je li to ideologija, pokret ili politika? Koja je veza antifašizma i komunizma? Što je to nacionalistički antifašizam? Koji su to antifašistički mitovi, a kakav je utjecaj antifašizma u popularnoj kulturi? Mogu li se…
Trota iz Salerna
Srednji vijek često se percipira u javnosti kao mračno doba povijesnog razvitka; vrijeme neukosti, puno praznovjerja i nehigijenskih uvjeta, pa se i skovala sintagma „mračni srednji vijek“. Uvriježeno je mišljenje da je to istovremeno i do…
Bitka za Imotski 1717. godine
U povijesti Imotskoga i Imotske krajine više je značajnih događaja, ali se malo koji po važnosti i dalekosežnosti može mjeriti s oslobođenjem Imotskog od osmanske vlasti 1717. godine. Zašto je taj događaj najznačajniji za povijest Imotske …
Olimpijske igre i politika
Moderne Olimpijske igre, ili kolokvijalno Olimpijada, danas su jedan od medijskih najpraćenijih događaja i vrhunski sportski spektakl. No, u antičkoj Grčkoj terminom olimpijada označavalo se razdoblje od četiri godine, što je zapravo bio r…
Ekonomska historija
Što je to ekonomska povijest, kad je ona nastala, otkad se razvija u hrvatskoj historiografiji, koji su najpoznatiji hrvatski ekonomski povjesničari, kakva je njezina metodologija, koji su joj dosezi i perspektive razvoja u Hrvatskoj i svi…
Heraldika i veksilologija
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove. S druge strane veksilologija, a također se rabe pojmovi i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi …
Bogatstvo dubrovačkih arhiva
Dubrovnik i Dubrovačka Republika svjetski su poznati primjer malene aristokratske predmoderne države koja je svojom gospodarskom moći i diplomatskim utjecajem uvelike nadmašivala svoj uski teritorijalni opseg. Dubrovački trgovci i brodovi …