Povijesne kontroverze

U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 3. svibnja 2023. godine održano je četvrto predavanje u ciklusu pod naslovom „Muke po nasljeđivanju vlasti. Nasljedna križaljka prvog rimskog cara Augusta“. Smrt Gaja Julija Cezara na martovske Ide 44. pr. Kr. simbolično je označila kraj rimske republike. Cezarov nasljednik Gaj Oktavije postupno je uveo rimsku državu u novo razdoblje principata. Dobivši službenu potvrdu Senata vrhovne ovlasti upravljanja državom, Gaj Oktavije počinje nositi titulu „augustus“ (uzvišeni) te se susreće s dotad nezabilježenim problemom u povijesti Rima – određivanjem nasljednika na vlasti. U toj ulozi nasljednika tijekom Augustove vladavine našli su se različiti pojedinci iz njegove uže ili šire obitelji, ali različiti obiteljski i državni interesi često su uzrokovali mijene na toj listi. Te promijene, ma koliko naoko periferne, zapravo su upravljale sudbinom i budućnošću Rima i Rimskog Carstva. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke iz predavanja dr. sc. Alke Domić Kunić, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju Odjela za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.Epizoda je premijerno emitirana 30. svibnja 2023. na HR3.