Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
U svakom društvu obrazovanje jest i mora biti jedna od ključnih sastavnica koja društvo „vuče“ naprijed te na taj način osigurava stabilnu budućnost pojedine zajednice. Stoga svaka vlast svakako želi imati svojevrsnu kontrolu ili barem nadzor nad obrazovnim sustavom, a svaka promjena u sustavu obrazovanja nužno ima raznolike implikacije ne samo na taj sustav nego i na društvo u cjelini. Da je tome uistinu tako svjedočimo i sami posljednjih godina jer je nedavna reforma obrazovanja u formi nazvanoj Škola za život, izazvala brojne reakcije podrške i osporavanja. No ova reforma tek je jedna u nizu pokušaja usklađivanja sustava i sadržaja obrazovanja s realnim društvenim i gospodarskim potrebama. Takva je bila i reforma koju je u drugoj polovici 70ih godina 20. stoljeća pokrenuo onodobni ministar obrazovanja dr. Stipe Šuvar, a kojom se ukinulo dotadašnje gimnazijsko obrazovanje i uvelo tzv. usmjereno strukovno srednjoškolsko obrazovanje. I ova reforma je inicijalno izazvala brojne društvene reakcije i otpor kako od strane prosvjetnih djelatnika tako i sa strane roditelja. Stoga, kakve su posljedice ove tzv. Šuvarove reforme i zašto su onodobne vlasti uopće odlučile reformirati obrazovni sustav pitanja su na koja ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušati dati odgovor; a naša sugovornica je profesorica Vjera Brković s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Epizoda je premijerno emitirana 20. veljače 2020. na HR3.
331 episodes
Reforma školstva Stipe Šuvara
U svakom društvu obrazovanje jest i mora biti jedna od ključnih sastavnica koja društvo „vuče“ naprijed te na taj način osigurava stabilnu budućnost pojedine zajednice. Stoga svaka vlast svakako želi imati svojevrsnu kontrolu ili barem nad…
Islam u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata
Kako se islam s pojavom Osmanlija naglo pojavio na hrvatskom tlu, isto je tako naglo i nestao s povlačenjem Osmanlija. U modernome dobu islamska će se zajednica u Hrvatskoj početi stvarati tek u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Godine 191…
Zločin u Katynskoj šumi 1. dio
Zločin koji se u proljeće 1940. godine dogodio u šumama u blizini grada Katyna, nedaleko Smolenska gdje se nalazilo i odmaralište sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova, još uvijek predstavlja kamen smutnje u poljsko-ruskim odnosima. …
Zločin u Katynskoj šumi 2. dio
Zločin koji se u proljeće 1940. godine dogodio u šumama u blizini grada Katyna, nedaleko Smolenska gdje se nalazilo i odmaralište sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova, još uvijek predstavlja kamen smutnje u poljsko-ruskim odnosima. …
Nedovršena kroatizacija istočnih dijelova Slovenije
U svakoj historiografiji postoje teme kojima se profesionalni povjesničari nerado bave bilo zbog činjenice nedostatka relevantne izvorne građe bilo zbog nekih drugih (prozaičnijih) razloga poput tzv. „političke korektnosti“ ili pak želje d…
Međunarodni kulturno-povijesni simpozij "Mogersdorf"
Tema naše današnje emisije je Međunarodni kulturno-povijesni simpozij „Mogersdorf“ koji se od 1969. održava u tom malom austrijskom gradu i koji okuplja povjesničare i druge znanstvenike iz Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. Punih p…
Franjo Tuđman - 20. obljetnica smrti 1. dio
Dana 10. prosinca 2019. godine navršilo se točno 20 godina od smrti Franje Tuđmana - prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske. Uloga i značaj Franje Tuđmana i danas je otvorena tema koja nerijetko izaziva i podijeljena m…
Franjo Tuđman - 20. obljetnica smrti 2. dio
Dana 10. prosinca 2019. godine navršilo se točno 20 godina od smrti Franje Tuđmana - prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske. Uloga i značaj Franje Tuđmana i danas je otvorena tema koja nerijetko izaziva i podijeljena m…
Ivan Stojković i njegovo doba 1. dio
Prva polovica 15. stoljeća u europskoj povijesti obilježena je dvama značajnim crkvenim saborima – u Konstanzu i Baselu. S obzirom na činjenicu onodobnog problema postojanja papa i protupapa te pojave različitih reformnih (ili heretičkih) …
Ivan Stojković i njegovo doba 2. dio
Prva polovica 15. stoljeća u europskoj povijesti obilježena je dvama značajnim crkvenim saborima – u Konstanzu i Baselu. S obzirom na činjenicu onodobnog problema postojanja papa i protupapa te pojave različitih reformnih (ili heretičkih) …