Povijesne kontroverze

Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zajednice i svih njezinih članova. U tom pogledu bitni elementi države jesu: stalno stanovništvo (državljani), određen teritorij i suverena vlast. U tom kontekstu pojam državnosti mogao bi se definirati kao suverenitet, samostalnost i organizacija vlasti koji čine državu. U suvremenim zapadnim demokracijama nosioci te državnosti i/ili suvereniteta jesu nacionalne zajednice tj. narod, a danas vrlo često smatramo da ti pojmovi imaju stalno i istovjetno značenje i sadržaj „od kako je svijeta i vijeka“. No, je li tomu tako i zapravo što je to država u srednjemu vijeku pitanje je kojim se već dugi niz godina bavi ne samo historiografija, nego i druge srodne humanističke i društvene discipline jer razumijevanje načina i razloga vlastitog društvenog organiziranja predstavlja određenu kohezivnu sponu suvremenih država. Upravo iz tog razloga, ali i u svezi s ovogodišnjom 1100. obljetnicom obilježavanja Hrvatskoga kraljevstva, na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofest organiziran je okrugli stol pod naslovom „Hrvatska državnost u srednjem vijeku – između historije i mita“. U zanimljivom razgovoru o modalitetima državnosti i suvereniteta na hrvatskom povijesnom prostoru sudjelovali su dr. sc. Trpimir Vedriš, dr. sc. Zdenka Janeković Römer, dr. sc. Ivan Majnarić i dr. sc. Luka Špoljarić. Stoga ćemo današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove te zanimljive i pomalo kontroverzne rasprave.Epizoda je premijerno emitirana 3. lipnja 2025. na HR3.