Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojoj se nalazi ta bakterija. Inkubacija je kratka, traje obično 24 do 48 sati. Bolest počinje naglo, s bezbolnim vodenastim proljevom. Smatra se da kolera potječe iz područja delte rijeke Ganges. Od 1817. bilo je 7 velikih pandemija, a prva, uzrokovana biotipom El Tor, počela je 1961. u Indoneziji pa se proširila po Aziji, a potom i u pojedinim dijelovima Europe, gdje je primjenom javnozdravstvenih mjera brzo zaustavljena. Tijekom 1970-ih proširila se na Afriku, a u 1990-ima na Južnu i Srednju Ameriku. Sporadični slučajevi kolere opisani su i u SAD-u. Tijekom 19. i 20. stoljeća kolera je u nekoliko navrata poharala i hrvatske prostore, a borba protiv te zarazne bolesti obilježila je i razvoj javnoga zdravstva. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o epidemijama kolere na hrvatskim prostorima, a naša sugovornica je izv. prof. dr. sc. Kristina Puljizević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 21. svibnja 2024. na HR3.
331 episodes
Albanci na istočnoj jadranskoj obali u srednjem i ranom novom vijeku
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz popisa stanovništva 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 13.817 pripadnika albanske nacionalne manjine. Najviše Albanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Spl…
Evlija Čelebi o hrvatskim povijesnim zemljama
Evlija Čelebi znameniti je osmanski putopisac koji je polovicom 17. stoljeća u više navrata i u različitim okolnostima proputovao velikim dijelom Osmanskoga Carstva. O svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo…
Povijest zagrebačkog kordofoni glazbarstva
Primitivna tradicijska kordofona glazbala poput gusala ili tambure samice, prisutna su u gotovo svim civilizacijama. Uglavnom su imala ulogu izražavanja emocija, ali i prenošenja usmene tradicije neke društvene skupine, odnosno njezine nem…
Povijest Mongola
Ivan Carpini (1180.-1252.), franjevac, diplomat i misionar opisao je 1247. događaje i narode koje je sretao za vrijeme putovanja i boravka kod velikog kana Mongolskog Carstva. Njegova Povijest Mongola koje mi nazivamo Tartarima prvi je pis…
150 godina studija povijesti u Hrvatskoj 1. dio
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini s…
150 godina studija povijesti u Hrvatskoj 2. dio
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini s…
Intelektualni transferi na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu
Epizoda je premijerno emitirana 7. svibnja 2024. na HR3.
Utjecaj epidemija kolere na hrvatsku povijest
Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojo…
Ivan Meštrović i ideologije njegova vremena
Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitel…
Tadija Smičiklas u hrvatskoj povijesti i historiografiji
Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843 – Zagreb, 8. lipnja 1914), povjesničar i političar, svojim je neumornim radom ostavio dubok trag u hrvatskoj povijesti „dugog“ 19. stoljeća. Sve do smrti obnašao je i važne znanstvene, kulturne …