Povijesne kontroverze

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Ova verzija epizode nije bila ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog limita u radio programu.