Povijesne kontroverze
Spotify
HR
317 episodes
Episode details
Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 12. stoljeća i smjene dinastija na prijestolju Hrvatskog Kraljevstva, rod Krčkih knezova pojavljuje se na povijesnoj pozornici u okrilju mletačke uprave otokom Krkom. Knez Dujam, rodonačelnik knezova Krčkih, kasnijih Frankapana, kao i njegovi nasljednici upravljat će otokom u duždevo ime. U narednom razdoblju ovaj plemićki rod unutar sebe formira loze ili porodične ogranke koji će do kraja srednjovjekovlja upravljati velikim teritorijem ne samo na otoku Krku nego i na hrvatskom kopnu. Tijekom tog razdoblja izmijenit će i svoje izvorno rodovsko ime te ih od kraja 15. stoljeća više poznajemo kao Frankapane tj. Frankopane. Naposljetku frankapanska se državina od prvotnih teritorija Krka, Vinodola i Senja kasnije razdijelila na osam velikih gospoštija. Kroz nastupajuća stoljeća osim kao krčki, vinodolski, senjski, modruški, cetinski, slunjski, tržački – pripadnici ovoga vlasteoskog roda bili su i knezovi rapski, brački, hvarski, korčulanski, brinjski, drežnički, gatanski i požeški. Uz sve to duže ili kraće vrijeme upravljali su Splitom, Trogirom, Omišem, Rašporom, Krasom, Postojnom, Muggiom, Bihaćem i dr. Frankapani (Frankopani) su kao rezultat vlastitoga političko-društvenog djelovanja i kulturnih nastojanja na većini spomenutih mjesta, ali i šire od toga, ostavili iznimno bogatu umjetničku baštinu u svim njezinim vidovima te vrlo razvijenu pisanu kulturu koja je u svojoj osnovici dvojezična (na hrvatskom i latinskom) i dvopismena (na glagoljici i latinici). Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Krčkim knezovima ili Frankapanima, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom emisije poslušat ćemo i nekoliko izvadaka iz predavanja sa tribine „Kralj ne mogu, knez mi ne dostoji biti: velikaška obitelj Frankapani u hrvatskoj povijesti i umjetnosti“ koju je u svojim prostorijama organizirala Matica hrvatska 24. siječnja 2024. godine.Epizoda je premijerno emitirana 12. ožujka 2024. na HR3.
317 episodes
150 godina studija povijesti u Hrvatskoj 1. dio
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini s…
150 godina studija povijesti u Hrvatskoj 2. dio
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini s…
Intelektualni transferi na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu
Epizoda je premijerno emitirana 7. svibnja 2024. na HR3.
Utjecaj epidemija kolere na hrvatsku povijest
Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojo…
Ivan Meštrović i ideologije njegova vremena
Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitel…
Tadija Smičiklas u hrvatskoj povijesti i historiografiji
Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843 – Zagreb, 8. lipnja 1914), povjesničar i političar, svojim je neumornim radom ostavio dubok trag u hrvatskoj povijesti „dugog“ 19. stoljeća. Sve do smrti obnašao je i važne znanstvene, kulturne …
Intimni prostor Ivane Brlić Mažuranić i Jagode Truhelke
U hrvatskoj povijesti književnosti Ivana Brlić Mažuranić slovi kao hrvatski Hans Christian Andersen. Njene priče iza djecu dio su školske lektire i poznate gotovo svakom pučkoškolcu. Šegrt Hlapić, Gita, Bundaš, Regoč i Kosijenka i domaći d…
Vlasteoski rod Frankapana u srednjem vijeku 1. dio
Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 1…
Vlasteoski rod Frankapana u srednjem vijeku 2. dio
Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 1…
Bratstvo i jedinstvo u pokretu
U svim narativima i procesima izgradnje jugoslavenske nacije i države, među političkim i kulturnim elitama postojala je svijest da je jedna od glavnih niti koja je povezivala sve Jugoslavene dijeljenje istog prostora. To se nije odnosilo s…