Povijesne kontroverze
Spotify
HR
325 episodes
Episode details
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija“, a uključivala je impresivnih 20 izlaganja u dvije sesije. Organizator sekcije bio je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu. Teme o kojima se raspravljalo unutar ove sekcije uključivale su pitanja uporabe digitalnih alata u povijesnim istraživanjima, otvaranje novih istraživačkih područja poput burgologije, kao i važnosti povijesti medicine i povijesti znanosti za razvoj povijesne znanosti i historiografije općenito. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove predavanja jednog dijela izlagača unutar ove zanimljive sekcije.Epizoda je premijerno emitirana 7. siječnja 2025. na HR3.
325 episodes
Izvori o počecima hrvatske državnosti - BONUS
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…
Logori u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata
Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulac…
Percepcije teritorija u srednjovjekovlju
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretni…
O jezičnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom baštinom
Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13. st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, ni…
Hrvatsko pomorstvo u 19. st. – globalizacija i tranzicija
Hrvatski narod je stoljećima plovio, trgovao, ali i ratovao ne samo Jadranom nego i brojnim drugim morima svijeta gradeći tako svoju bogatu pomorsku povijest. Posebno je u tom smislu bogato 19. st., kada se hrvatsko pomorstvo u sklopu Habs…
Ivan Meštrović - umjetnost i politika
Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitel…
Grof Josip Kazimir Drašković i dvorac Trakošćan
Josip Kazimir Drašković (rođen 1716. umro 1765.) bio je jedan od najistaknutijih vojskovođa u obitelji Drašković. Suvremenici su ga smatrali hrabrim, ali i prilično rasipnim plemićem. No, zahvaljujući toj rasipnosti danas u Hrvatskoj imamo…
Tko je bila Marija Radić?
Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su poz…
Što je novo u metodologiji historije?
Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografi…
Vojnici, zarobljenici i grobovi I. svjetskog rata
Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapo…