Povijesne kontroverze

Po okončanju Drugoga svjetskoga rata, novostvorena Demokratska federativna Jugoslavija u političkom, gospodarskom i vojnom pogledu velikim se dijelom oslanjala na Savez sovjetskih socijalističkih republika. Komunističke partije onovremene Europe djelovale su pod značajnim utjecajem Sovjetskog saveza no svaka od njih nailazila je na različite probleme djelovanja u svom nacionalnom okruženju. Stoga je, kao svojevrsna zamjena za 1943. ukinutu Kominternu, u rujnu 1947. osnovan Informacijski biro komunističkih i radničkih partija – skraćeno nazivan Kominform ili Informbiro. Sjedište tog novog koordinacijskog tijela smješteno je u Beogradu, a članice su mu uz zemlje sovjetskog bloka bile i KP Francuske i KP Italije. Temeljni zadaci Informbiroa bili su: rješavanje tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu, te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim političkim pitanjima. Prvo zasjedanje Informbiroa održano je u prosincu 1947. u Beogradu i već tada isplivali su na površinu različiti stavovi po pitanju djelovanja KP na području onovremenog Balkana: KP Jugoslavije i Bugarske zalagale su se za stvaranje tzv. Balkanske federacije, a KP Jugoslavije dodatno se zalagala za intenzivnu pomoć KP Grčke gdje se u to vrijeme još vodio građanski rat. S druge strane vodstvo SSSR protivilo se takvim inicijativama, smatrajući da KP Grčke nema šanse zadobiti vlast, te bi takve inicijative mogle dodatno pogoršati odnose SSSR-a sa Zapadom na početku hladnoga rata. Ove nesuglasice kulminirale su izravnim sukobom u ljeto 1948. godine i objavom tzv. Rezolucijom Informbiroa, kojom je KP Jugoslavije isključena iz Informbiroa, a Jugoslavija i SSSR ušle su u fazu prekida diplomatskih odnosa, pri čemu je postojala i izravna opasnost ratnog sukoba. Kriza Informbiroa potrajala je sve do smrti Josifa Visarionoviča Staljina i promjena u vodstvu KP SSSR-a, nakon čega postupno dolazi normalizacije diplomatskih i drugih odnosa između Jugoslavije i SSSR-a. Ova kriza uzrokovala je čitav niz gospodarskih, političkih i društvenih promjena u Jugoslaviji, ali i novi val represije prema svim neistomišljenicima. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o krizi Informbiroa, a naš sugovornik je dr. sc. Bojan Dimitrijević iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu.Epizoda je premijerno emitirana 4. travnja 2023. na HR3.