Povijesne kontroverze
Spotify
HR
331 episodes
Episode details
Presvijetla kraljica Sredozemlja čiji se poglavar – dužd – simbolično vjenčavao s morem – Serrenissima Res publica di San Marco – ili jednostavnije rečeno Venecija, grad je i država čiji je gospodarski i politički uzlet uvelike obilježio hrvatsku povijest, poglavito povijest istočne obale Jadranskoga mora. U narodnoj predaji, ali i domaćoj historiografiji, upravo je Venecija tj. Mletačka Republika, kriva za brojne nedaće koje su snalazile istočnojadranske gradove tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka. Često možemo čuti i mit da su južni obronci Velebita ovako ogoljeni jer su stabla posječena za izradu potpornih stubova koji drže grad na lagunama. Jednako tako, nerijetko se može čuti kako je mletačka trgovačka politika susprezala razvoj istočnojadranskih komuna, te da je Venecija tijekom stoljeća bivala sve bogatijom upravo zato jer se bogatila kroz siromašenje naših priobalnih gradova. No je li Republika Svetoga Marka uistinu bila kočioni čimbenik razvoja istočne jadranske obale, i kakav je zapravo bio odnos između Mletaka i Hrvata pokušat ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama zagrebati ispod površine svakodnevnih stereotipa u razgovoru s našom današnjom gošćom dr. sc. Lovorkom Čoralić s Hrvatskoga instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 20. prosinca 2018. na HR3.
331 episodes
Hrvatska u diplomatskim izvješćima SAD-a 1918. - 1929. 2. dio
Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i susljedne Kraljevine Jugoslavije tema je razmjerno dobro obrađena u hrvatskoj historiografiji. Poznat nam je kronološki okvir političkih zbivanja koji su doveli do stvaranja ovih političkih e…
Neplemeniti dubrovački gospari - tko su bili Antunini
Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani pr…
Romi u Drugom svjetskom ratu 1. dio
Romsko stanovništvo je naselilo srednjoeuropsko područje u 14. stoljeću u sklopu njihovih migracija s jugoistoka Europe. Iako u početku dobro primljeno, odnos vlasti u srednjoeuropskim državama kao i u većini drugih europskih zemalja, prom…
Romi u Drugom svjetskom ratu 2. dio
Romsko stanovništvo je naselilo srednjoeuropsko područje u 14. stoljeću u sklopu njihovih migracija s jugoistoka Europe. Iako u početku dobro primljeno, odnos vlasti u srednjoeuropskim državama kao i u većini drugih europskih zemalja, prom…
Demografija i historiografija - povijesna demografija
U dnevnom tisku i medijima vrlo često kao važan čimbenik društvenog razvoja spominje se demografija i važnost strateškog planiranja demografske politike. No, demografija je osim korisnog „alata“ za kreiranje različitih politika i vrlo važn…
Mletačka Republika i hrvatska obala
Presvijetla kraljica Sredozemlja čiji se poglavar – dužd – simbolično vjenčavao s morem – Serrenissima Res publica di San Marco – ili jednostavnije rečeno Venecija, grad je i država čiji je gospodarski i politički uzlet uvelike obilježio h…
Numizmatika - pomoćna povijesna disciplina ili hobi?
Povijesna znanost u rekonstrukciji i interpretaciji prošle stvarnosti ne oslanja se samo na pisana vrela i podatke sačuvane u njima. Naprotiv, historiografskom radu pomažu brojne znanstvene i stručne discipline, koje ponekad nepravedno naz…
Kako očuvati materijalnu kulturnu baštinu?
Hrvatska je zemlja tisuću otoka, zemlja vrsnih sportaša i značajna turistička destinacija koja se skriva pod sloganom „Mediteran kakav je nekad bio“. No osim toga, Hrvatska je zemlja bogate povijesno-kulturne baštine, prostor koji se gotov…
Markantun de Dominis 1. dio
Svakodnevicu europskog Zapada tijekom 16. i 17. stoljeća uznemirivali su brojni društveni, vjerski i politički sukobi. Vjerski ratovi, okončani tzv. Augsburškim mirom 1555. samo su prividno smirili vjersku i ideološku netrpeljivost unutar …
Markantun de Dominis 2. dio
Svakodnevicu europskog Zapada tijekom 16. i 17. stoljeća uznemirivali su brojni društveni, vjerski i politički sukobi. Vjerski ratovi, okončani tzv. Augsburškim mirom 1555. samo su prividno smirili vjersku i ideološku netrpeljivost unutar …