Povijesne kontroverze

Stalno naseljenje i život Židova na području Hrvatske može se pratiti već od 16. stoljeća, a drugi val naseljavanja židovskog stanovništva moguće je identificirati krajem 18. stoljeća. Život tih židovskih zajednica u dominantno kršćanskom okruženju nije uvijek bio jednostavan – imao je svoje uspone i padove, no doprinos Židova trgovačkom, industrijskom i intelektualnom razvoju hrvatskih povijesnih zemalja nedvojben je poglavito u drugoj polovici 19. stoljeća, o čemu je već bilo riječi u ranijim epizodama Povijesnih kontroverzi. Hrvatska židovska zajednica doživjela je svoj gospodarski i demografski vrhunac između dvaju svjetskih ratova. No, s uspostavom Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. godine započinje progon Židova i židovske zajednice. Uz rasne zakone donesen je i niz odredbi koje su predstavljale zakonsku osnovu za oduzimanje židovske imovine, nakon čega su uslijedili sustavni progoni i deportacije. Neposredno poraće bilo je teško za preživjele pripadnike židovske zajednice, koji su se morali suočiti s povratkom u svoje predratne domove i činjenicom da je većina članova njihovih obitelji ubijena. Što se tiče nekretnina, i privatnih i općinskih, one su stavljene pod privremenu državnu upravu, a pravi vlasnici su u određenim slučajevima mogli postati privremenim upraviteljima dijela takve imovine. Te okolnosti, kao i njihova financijska situacija (oduzimanje imovine 1941, ali ne i povrat nakon 1944/1945) rezultirale su odlaskom oko dvije trećine preživjelih Židova između 1944. i 1952. Pitanje povrata njihove imovine do danas je velikim dijelom ostalo neriješeno te danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o restituciji židovske imovine u Hrvatskoj, a naša sugovornica je prof. dr. sc. Naida Michal Brandl s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 24. siječnja 2023. na HR3.