Povijesne kontroverze

Kad se govori o povijesti Bosne i Hercegovine, nezaobilaznim se nameće pitanje čija je Bosna? Pitanje je to koje je čak i historiografiju odvelo u svojevrsni, kako se ponekad slikovito naziva, duhovni sukob u pokušaju dokučivanja je li BiH srpska ili hrvatska ili muslimanska. Pitanje pripadnosti BiH obično se povezuje s pripadnošću njezinih stanovnika, a sve tri zajednice sklone su njezinu povijest promatrati isključivo kao vlastitu. Iz srpske su vizure i Bošnjaci i Hrvati posljedica prevjeravanja pravoslavnoga stanovništva na islam i katoličanstvo. U hrvatskom okrilju ekskluzivizam se gradi(o) na ideji da su Bošnjaci produkt islamizacije katolika, dok su bosanski Srbi promatrani kao potomci doseljenih i naknadno u Srbe asimiliranih pravoslavnih Vlaha. Napokon, u bošnjačkim krugovima nastoji se izgraditi slika Bosne koja u svojim početcima, pa ni duboko u 19. st. nije bila ni srpska ni hrvatska. Spomenuta duhovna borba ponajprije je smjerala na osvajanje srednjovjekovlja kao isključiva vlasništva samo jedne od triju supostojećih zajednica. U 19. st. duhovni svijet bosanskih franjevaca zapljusnule su ideje proljeća naroda, ilirskoga pokreta, a i iskustva koja su donosili iz ugarske polovice Habsburške Monarhije ili Italije, miješajući se s naslijeđem Bosne Srebrene kao posljednje poveznice sa srednjovjekovnom Bosnom. Činjenica da su u svojim pisanjima za svoju zajednicu rabili ime Bošnjaci danas ponekad oživljava ideje o tome da bosanskohercegovački Hrvati zapravo nisu Hrvati ili barem da to nisu uvijek bili. Takve se ideje ukazuju na ograničenost dosega moderne historiografije, odnosno na činjenicu da u širokoj javnosti i dalje dominira primordijalna slika nacije kao oduvijek postojeće i suštinski nepromjenjive zajednice, pa se pojmovima kao što su Hrvat, Srbin ili Bošnjak pridaje jednako tako nepromjenjivo značenje. Stoga, ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati isječke iz zanimljivog predavanja naslovljenog „O bošnjaštvu bosanskih franjevaca u 19. stoljeću“ koje je 20. veljače 2025. na II. radionici za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta održao dr. sc. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (tzv. fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata. Pokrenut je 1. rujna 2023. u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti - Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i u cijelosti se financira kroz instrument Europske unije NextGenerationEU. Druga radionica u sklopu projekta bavila se je prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. Zainteresirani medijski djelatnici mogli tijekom dva dana čuti 11 zanimljivih predavanja o nekim od najkontroverznijih tema hrvatske povijesti koje često puni novinske stupce i medijski prostor u Hrvatskoj.Epizoda je premijerno emitirana 27. svibnja 2025. na HR3.