Povijesne kontroverze

Televizija, film i općenito vizualni mediji velikim dijelom ispunjavaju našu svakodnevicu. Poznata je izreka da slika govori više od 1000 riječi, a što onda reći za „pokretne slike“?! Uistinu, film je kao medij već od svojih prvih javnih projekcija krajem 19. stoljeća uvelike privlačio pažnju javnosti i – kako pokazuju suvremene psihološke studije – velikim dijelom postao faktorom koji utječe na naše predodžbe o svijetu oko nas. U tom smislu, povijest tj. formiranje naših predodžbi o prošlosti nisu iznimka. Sjetimo se samo holivudskih Blockbustera s polovice 20. stoljeća poput Robina Hooda ili Princa Valianta, ili pak prikaza herojskih bitki Prvoga i Drugoga svjetskog rata, sve do suvremenih gotovo post-modernističkih interpretacija dijelova antičke povijesti u filmovima poput „Gladijatora“, „Troje“ ili „Besmrtnika“. Filmska umjetnost često se koristi povijesnim predloškom kako bi se ispričala priča koja ponekad može „skrivati“ i izravnu ili neizravnu kritiku sadašnjeg trenutka ili pak apologiju neke suvremene ideologije. U dokumentarističkoj formi film može poslužiti kao edukativni materijal širokog medijskog dosega, ali ponekad i kao propagandni materijal koji se rabi u različite svrhe . U svakom slučaju, uronjen u digitalno doba, svakodnevno „bombardiran“ velikim brojem različitih informacija, suvremeni čovjek postao je velikim dijelom ovisan o vizualnim medijima koji te informacije donose na lako prijemčiv i konzumentski prihvatljiv način. Kako film kao umjetnička i dokumentaristička forma korespondira s takvim globalnim trendovima i može li nam poslužiti kao edukativni medij za obrazovanje u nastavi povijesti te općenito na koje načine se film može rabiti u istraživanju prošlosti razgovaramo danas s gospodinom Danielom Rafaelićom, ravnateljem Hrvatskog audio-vizualnog centra. Epizoda je premijerno emitirana 25. siječnja 2018.