Povijesne kontroverze

Iako se od stote obljetnice početka Prvoga svjetskog rata u hrvatskoj historiografiji počelo više pisati o ovom prvom svjetskom sukobu, u kojem su unutar postrojbi Austro-ugarske Monarhije sudjelovali i Hrvati, istraženost Velikog rata na hrvatskom prostoru još uvijek je razmjerno slaba. Jedan od razloga je i činjenica da se je hrvatski nacionalni korpus tijekom tog razdoblja nalazio podijeljen između dvaju središta Monarhije – dok su Hrvatska i Slavonija bile pod ugarskim dijelom, Dalmacija i Istra nalazile su se u austrijskom dijelu Monarhije. Dalmatinci iz austrijske pokrajine Dalmacije, jednako kao i ostali Hrvati iz Istre, Hrvatske i Slavonije, mobilizirani su u zajedničku austrougarsku vojsku i ratnu mornaricu te austrijsko odnosno ugarsko-hrvatsko domobranstvo. Vojno sposobni muškarci iz Dalmacije mobilizirani su u austrougarsku mornaricu i četiri pješačke pukovnije koje sudjeluju na raznim bojištima. Početno ushićenje dalmatinskog puka ulaskom u rat, za kojega su svi mislili da će trajati tek nekoliko mjeseci, ubrzo je splasnulo kada su počele dolaziti vijesti prvo o desecima, a zatim o stotinama poginulih i ranjenih. Udio Dalmatinaca u austrijskim postrojbama tijekom Velikog rata bio je velik, a rat je ostavio duboke posljedice na dalmatinsko društvo i u kasnijem razdoblju. O svemu tome govorio je prof. dr. sc. Tado Oršolić u svom predavanju održanom 23. listopada 2023. u sklopu serije predavanja Znanost u žarištu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Epizoda je premijerno emitirana 26. prosinca 2023. na HR3.