Povijesne kontroverze

Svakodnevicu europskog Zapada tijekom 16. i 17. stoljeća uznemirivali su brojni društveni, vjerski i politički sukobi. Vjerski ratovi, okončani tzv. Augsburškim mirom 1555. samo su prividno smirili vjersku i ideološku netrpeljivost unutar zapadnog kršćanstva koje se trajno podijelilo na katolike i protestante. Hrvatski prostor većim dijelom ostao je u sferi katoličanstva i kao takav upravo u ovo doba ušao u razdoblje tzv. katoličke obnove ili protu-reformacije. U takvom ozračju na otoku Rabu u uglednoj plemićkoj obitelji rodio se dječak čiji će životni put uvelike obilježiti ovakva idejna stremljenja i vjersko-politički konflikti njegova doba. Izabravši svećenički poziv u kojem je od isusovačkog redovnika postao splitskim nadbiskupom, a kasnije i winsdorskim dekanom, svoj će život velikim dijelom posvetiti vjerskoj pomirdbi, te će na taj način postati začetnikom kršćanskog ekumenizma. No, takav izniman životni put istovremeno će mu priskrbiti brojne probleme i njegovo ime trajno vezati uz apostatsku kontroverzu. Djela koja je pisao u smislu kritike i reforme Crkve, iako pisana u najboljoj namjeri s ciljem pomirdbe protestanata i katolika vrlo brzo će se naći na crnoj listi rimske Kongregacije za nauk vjere, a on sam bit će proglašen heretikom. Riječ je naravno o Markantunu de Dominisu čiji lik i djelo i danas uzrokuju brojne kontroverze, te stoga u ovom nastavku Povijesnih kontroverzi govorimo upravo o njemu, a naš sugovornik je dr. sc. Robert Holjevac s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 22. studenog 2018. na HR3.