Povijesne kontroverze
Spotify
HR
325 episodes
Episode details
Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđević.Ova inačica razgovora o globalnoj antici, zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja, ranije objavljena.
325 episodes
Globalna antika - BONUS
Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva,…
Žene i povijesne mijene
Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti…
O broju žrtava logora Jasenovac
Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti infor…
Put svile i Marko Polo 1. dio
Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovac…
Put svile i Marko Polo 2. dio
U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario z…
Načelo samoodređenja u kontekstu hrvatske povijesti
Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje…
Mjesto bana Josipa Jelačića u hrvatskoj povijesti
Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanj…
Razgovori s krvnikom
Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji…
Splitski crkveni sabori i kralj Tomislav
Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio …
Izvori i počecima hrvatske državnosti
Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razazn…