Povijesne kontroverze

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđević.Ova inačica razgovora o globalnoj antici, zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja, ranije objavljena.